Ekstremi jednog Herbarija
Kada smo u školi počeli sa učenjem i upoznavanjem planeta Zemlje, njenih klimatskih zona, flore i faune, naši učitelji su prvo trebali postaviti temeljne točke razlikovanja:
A s obzirom na floru, "da različite vrste vegetacije poprimaju različite karakteristike ovisno o različitim elementima teritorija; poput visinskih ili okolišnih karakteristika. Tundra, tajga, umjerene šume sa širokom i mješovitom raslinjem, umjerene stepe, suptropske vlažne šume, mediteransko raslinje, vlažne tropske šume (raslinje širokog lišća), pustinja sa suhim grmljem, suhih stepa, tropskih i suptropskih travnjaka, savana, tropske i suptropske šume savane, tropske i suptropske suhe šume, tropske kišne šume, alpska tundra, planinske šume ".
A zahvaljujući nevjerojatnoj raznolikosti mikroklime i geološkom položaju same Zare, tečaj je preživio i doživio, zaista nevjerojatnu cjelinu najraznolikije flore !!!
Naše putovanje, koncentrirano u samo pet izleta, omogućilo nam je da živimo čarobno iskustvo.
Počeli smo prvi dan u očaravajućem imanju Boška i Ane na rijeci Zrmanji, gdje smo u tom rajskom kutku sakupili lavandu koju su nam tada dali Boško i Ana. I kao da to nije dovoljno, ugostili su nas kao da su članovi njihove obitelji. Priroda je tamo izdašna, raskošna, bogata raznolikim biljkama ... Ali njih dvoje su još bogatiji, ljudski govoreći ... Plivali smo u rijeci, skupili lavandu pod jakim suncem; okusili smo divnu hranu; miris esencijalnih mirisa; pili kavu i kozje mlijeko ... Prekrasan dan i divno sjećanje "ispisano" u našem umu obilježili su prvu fazu tečaja i prvi kontakt s vrstom vegetacije ..
Zatim se herbarij preselio u ono što se može nazvati mini Provansom u srcu Dalmacije (sa suncem na 500 stupnjeva Farenhajta, leptiri, osi, pčele, šuštanje lavande nakupljeno od povjetaraca), položilo je ruku na srpove koje uzrokuju žuljeve na rukama, započeo je naporan rad žetve. Polje lavande stavljeno je na raspolaganje grupi Herbarium, kako bi se naučila vrijednost napornog rada, ali i zadovoljstvo što je vidio krajnji rezultat ovog napora: eterično ulje !; koja ima nevjerojatna ljekovita svojstva.
Nakon toga nas je ugostio Ivan Šestan, mladi, marljivi čovjek, ponosni suprug i otac troje prekrasne djece, kao i veliki stručnjak za destilaciju esencijalnih ulja. U sjeni staje, okruženi ovcama i djecom, veseli i logično bučni, pratili smo transformaciju lavande koju smo sakupili koja je iz buketa cvijeća postala dragocjeno esencijalno ulje i hidrolat. Vidite kako je Ivanova ljubav prema destilaciji zaista zarazna: vrsta vode koju koristi, temperatura, titracijska boca i njegov osmijeh, kad se čarobne arome počnu širiti i prvo esencijalno ulje koje lebdi na hidrolitu. Ali sve to nije ograničeno na lavandu: isto to čini s grmom ružmarina, borovnicom, lovorom ... Na svoj način zaljubljen u bilje poput naše Herbarium grupe. On kroz destilaciju; a članovi Herbarium grupe da upoznaju aspekte i tajne biljaka.
Slijedeći izlet, zbog činjenice različitih stvarnosti na teritoriju, odveo nas je u Bukovicu, u suprotnoj krajnosti. Još uvijek oko Zadra, ali u potpuno drugačijoj atmosferi i drugačijoj nagradi, za trud uložen u naporni posao skupljanja.
Grupa, smanjena u broju sudionika (najhrabriji), odabrala je najtopliji dan za izlet u pustinju kamena i minimalno prisustvo biljaka. Ali nagrada za pokazanu hrabrost bila je vidjeti i naučiti kakvo je bogatstvo skriveno čak i tamo gdje se činilo da nema ništa. Iza grma jadnih stabala mediteranskog grma, bonsaja uvijenog u bespuću područja kamena spaljenog od sunca, s nekoliko šaka zemlje koje je vjetar raznio, skrivena je i znatna količina ljekovitog bilja, sa njihovim biokemijskim sastojcima nenadmašni bademi.
Bademi, koji se određuju kao kvaliteni ili ne, po svojim organoleptičkim svojstvima ili prema: prehrambenim i ukusnim vrijednostima, tamo su jednostavno bez premca !!!! Navalili smo sakupljati bademe, obješeni na drveće, s leđima slomljenim od umora i nepodnošljive vrućine; ali također smo shvatili koliko je ovaj dan bio poseban. Nakon velikog truda, na kraju našeg izleta, zasluženo osvježenje uz kupanje u Skradinu. I kao okrepa, nije mogao faliti luksuzni piknik !!. Na kraju smo podijelili ponosnu žetvu u jednake dijelove i sretno smo se vratili kući donoseći dodatno bogatstvo: svijest da je oko naše lijepog Zadra, također i iznad svega tamo gdje je priroda okrutna, ona velikodušno nudi prekrasna blaga. Moramo samo naučiti kako to gledati bez predrasuda. Baš kao i ljudi, tako su i biljke u teškoćama. Pokušaju izvući najbolje iz sebe. Kovčeg kvalitete, mudrosti i ljepote.
Slijedeći izlet nas je odveo na dva dana u Nacionalni park Sjeverni Velebit: Čarobna Štirovača !!!
Skup emocija koje je teško objasniti. Gotovo nestvarna i čarobna atmosfera u svakom detalju. Od lišća mahovine do paprati; gljiva, čistina, potoka, šuma ...
Kaleidoskop emocija, smijeha, zadovoljstva ...
Nevjerojatno je kako je priroda na mjestima nedaleko od Zadra, među medvjedima, srnama, zekonjama, vjevericama (i osama koje su nas pomalo gricnule), stvorila takvo bogatstvo da ti se zavrtji u glavi.
Još jednom pronalazimo nadrealni mir s drevnim okusom. Samo zvuk mekih koraka, prigušen debelim slojem mahovine ...
Misao je vođena razmišljanjem o davnim vremenima i borbi za opstanak; s onim što bi priroda mogla dati.
U Štirovači smo imali sve i mogli smo to iskustvo doživjeti.
Planinarsko društvo „Zavižan“ iz Senja, ugostilo nas je u svom domu „Mrkvište“, tako da smo se imali gdje odmoriti. Naši divni domaćini uz velike napore, osigurali su nam ogromne vatre, vodu, krevete, štednjak spreman za zagrijavanje. Naši kontakti Daniejela i Krema, mirno i velikodušno, bili su dostupni za sva pitanja. Jednostavno fantastični !!
Naš jelovnik: iz gospićke mesnice Cesarica, meso ( na roštilju) , pekara pored mesnice, za kruh i kolače toliko dobra da bi se čovjek rado vraćao svaki dan. OPG "Miškulin" s puinom koja je učinila da se svi slože. Basa (namazni sir) proizvedene marljivim rukama Marine Miškulin. Koja se čak dodala juhi od gljiva i bila je predivna i tako. Gljive svih vrsta, dobre i ukusne. I naravno, da završimo večer, držeći dobru šalicu velebitskog čaja, malo čavrljajući oko vatre ...
Posljednjeg dana izleta, izgubili smo se u drugim dimenzijama i vremenima. Čarobna Prašuma Klepina duliba sve nas je trajno promijenila. Oko nas su plesale male vile, s mahovinom na kosi; djeca koja će jednog dana i sama voditi ljude, s poštovanjem i dječjim entuzijazmom prema tom čarobnom svijetu. Jer iako su sudionici Herbarija bili odrasli, bili su djeca ispred ovih veličanstvenih starih stabala, stijena i iskonske prirode: svi smo bili djeca! Čovjek, suočen s veličanstvom i čudima svijeta, osjeća se malo ... I sve to mora biti zaštićeno s poštovanjem!
Na kraju, gosti posebnih ljudi. Zagrljaji s Darinkom i Borisom Marinac. Njihova je vikendica postala naš restoran za ručak. A njihova priča podsjeća na to koliko plemenit i nepobjediv može biti ljudski duh i hrabrost. Junački! Također je dragocjeno i učenje koliko opasna planina može biti, uvijek poštovana i nikad podcijenjena.
Nešto što je jedno gnijezdo osa na kraju odlučilo potvrditi. Šetajući šumom, zakoračili smo na osinje gnijezdo. Krikovi boli i vriskovi. Suze i bol. Malo esencijalnog ulja u mjestima koja su pogođena ugrizima i sve je dobro prošlo. Ali biti alergičan mogao je biti opasan po život.
Planina vam može oduzeti život u sekundi. A Boris Marinac nešto zna o tome. Kada je za Borisa došao trenutak da poravna račune sa stvarnostima i opasnostima planine, on ga je srećom uspio hrabro savladati! Njegova priča je potresna da se naježiš od glave do pete. Veliki čovjek u neočekivano malom pakiranju. Baš kao i priroda, ništa nije onako kako na prvi pogled izgleda. Njemu planina je oduzela nogu. No nije život. On ga tvrdoglavo nije dao! Nije priznao opciju-predaja. Stijena se odlomila i zdrobila mu nogu, potpuno sam je puzao i nije se predavao, u neizmjernoj boli samo je ponavljao- želim živjeti! Ne odustajem!! I sada hoda dostojanstveno i dalje kroz iste šume, i to uvijek sa njemu karakterističnom nježnosti njegovog osmjeha. Ratnici uživo nisu kao iz američkih filmova koji reže sa nožem u zubima i pucaju po svemu što se miče. Više sliče Borisu. Baršunasti korak po mahovini, prepun znanja, pristojan i beskrajno drag, ogromne ljudske topline.
Naša obrana od opasnosti je znanje koje možemo i moramo nastaviti sakupljati, ako želimo proći kroz „vrata prirode“. Sudionici radionice "Herbarij" imali su priliku prikupiti dio ovog znanja. Ovo je tek početak njihova putovanja kroz „pustinju i šumu“. Nastavit će učiti do kraja života i sve je to jednostavno veličanstveno! ...
Na teritoriju Zadra postoji toliko mnogo tih stvarnosti da nam nikad ne može dosaditi; uvijek ćemo moći učiti i odnijeti kući nešto vrijedno. A to se odnosi i na društvo posebnih prijatelja i uzbudljivih uspomena.
Osobna zahvala svakom od sudionika. Divna ste skupina, i baš poput biljaka, svaki od vas je poseban po svojoj osobnosti !!!
Zahvaljujući PD Paklenica koja nas je podržavala u svakom trenutku i omogućila nam da budemo jedini tečaj ovog tipa među svim društvima Hrvatske!
Zahvaljujući Vodičkoj stanici Zadar, čiji su članovi naizmjenično bili prateći nas na svakom od ovih putovanja, dajući svoj doprinos pomažući na sve načine i nadzirući sudionike.
Prekrasna, drugačija i fascinantna avantura zvana "Herbarij" imat će još jedan susret.
Što li još pripremamo! ??
